Novi porez od 1.marta 2016. godine – Porez po odbitku na “uvoz” usluga

Izmenama koje su unete u član 40. Zakona o porezu na dobit pravnih lica krajem prethodne godine, uveden je novi fiskalni oblik – porez na dobit po odbitku po stopi od 20% na prihode koje ostvari nerezidentno pravno lice od rezidentnog pravnog lica po osnovu naknada od usluga koje se pružaju ili koriste, odnosno koje će biti pružene ili korišćene na teritoriji Republike.

Pa da krenemo od same definicije date u prethodnom članu.

Dakle, domaće pravno lice – na primer privredno društvo ili udruženje – plaća stranom pravnom licu usluge koje mu ovo lice pruža na teritoriji Republike Srbije. Strano pravno lice ostvaruje po osnovu pruženih usluga prihod, a namera koja se realizuje uvođenjem ovog poreza od strane naše države je da ove prihode oporezuje.

Termin poreza po odbitku ukazuje na to da će porez plaćati isplatilac prihoda – dakle domaće lice (rezident).

Ukoliko strano lice nema svojstvo pravnog lica, već se radi o preduzetniku, ne postoji obaveza plaćanja poreza po odbitku.

Međutim, ukoliko je domaće lice preduzetnik koji vodi poslovne knjige, u tom slučaju obaveza obračuna i plaćanja poreza postoji, a u skladu sa članom 104. Zakona o porezu na dohodak građana koji kaže da i preduzetnici obračunavaju i plaćaju poreze po odbitku koje obračunavaju i plaćaju pravna lica.

Preduzetnici koji ne vode poslovne knjige (“paušalci”) nisu obveznici ovog poreza – ne obračunavaju ga i ne plaćaju i kada su ispunjeni ostali uslovi za oporezivanje.

Domaće pravno lice dužno je da obračuna i podnese poresku prijavu poreza po odbitku istog dana kada vrši isplatu naknade za usluge stranom pravnom licu.

Porez se prijavljuje na obrascu PDPO/S, koji se od 1.marta podnosi elektronski posredstvom portala Poreske uprave ePorezi.

Odmah valja ukazati na to da je od najvećeg uticaja na obračun i plaćanje poreza zemlja rezidentnosti stranog pravnog lice (zemlja u kojoj strano pravno lice ima regstrovano sedište – centar svojih poslovnih aktivnosti).

Ukoliko se strano pravno lice nalazi u nekoj od zemalja iz jurisdikcije sa preferencijalnim poreskim sistemom (“zemlje poreskog raja”) stopa poreza je veća od opšte i iznosi 25%. Uz to, porez se plaća na naknade isplaćene stranom licu za sve usluge, bez obzira na mesto pružanja odnosno korišćenja.

Ukoliko se strano pravno lice nalazi u nekoj od zemalja sa kojom Republika Srbija ima sklopljen ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja, porez po odbitku se ne plaća, uz ispunjenje sledećih uslova:

Da nerezident pribavi i dostavi rezidentnom pravnom licu potvrdu o rezidentnosti (dokaz da strano pravno lice zaista ima sedište u zemlji sa kojom Republika Srbija ima sklopljen ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja)
Da je pružalac usluga stvarni vlasnik prihoda

Ukoliko oba uslova nisu ispunjena, rezidentno lice ne može da koristi predviđene olakšice. Dakle, iako je strana firma stvarni vlasnik prihoda i registrovana je u zemlji sa kojom Srbija ima sklopljen međunarodni ugovor, ali ne dostavi potvrdu o nerezidentnosti, domaće pravno lice ne može se osloboditi plaćanja poreza po odbitku.

Potvrda o rezidentnosti daje se na obrascu POR2 ili na overenom prevodu obrasca koji propisuju lokalne institucije zemlje iz koje posluje strano lice.

U svim ostalim slučajevima, stopa poreza je 20% (opšta, nominalna stopa).

Osnovica za obračun poreza je bruto osnovica. Ugovorom između strana u poslu treba urediti da li je cena u ugovoru neto ili bruto naknada. Ukoliko se radi o neto naknadi, pre primene poreske stope valja je brutirati množenjem s koeficijentom 1,25.

Zbog načina obračuna, za slučajeve kada je nominalna stopa 20% (pravno lice iz zemlje koja nije zemlja poreskog raja niti potpisnica međunarodnog ugovora sa Srbijom) realna stopa poreza iznosi 25%.

Naime, ukoliko domaće pravno lice isplati naknadu stranom pravnom licu po osnovu usluge pružene u Srbiji u iznosu od 1.000 EUR, poreska osnovica predstavlja bruto iznos koji dobijamo tako što iznos naknade pomnožimo sa 1.25 i obračunskim kursom valute. Vidimo da će osnovica poreza biti 1.250 EUR (u dinarskoj protivvrednosti). Ukoliko je naknada oporeziva stopom od 20%, porez će iznositi 250 EUR. Kada uporedimo neto naknadu i iznos poreza jano je da je efektivna stopa poreza 25%.

U samom Zakonu o porezu na dobit nije dat kriterijum za razgraničenje usluga koje su pružene i korišćene na teritoriji od ostalih, pa se postavlja pitanje kako odrediti mesto korišćenja i pružanja usluga.

Za određene usluge mesto njihove relizacije je nesporno. Recimo da je proizvodno preduzeće angažovalo strano pravno lice da izvrši popravku proizvodne opreme. Strano lice šalje svog servisera u fabriku u Srbiji. Serviser vrši popravku opreme u samoj fabrici. Nesporno, usluga je pružena na teritoriji Republike, i postoji osnov za plaćanje poreza (a da li će domaće pravno lice biti u obavezi da ga plati zavisi i od ostalih faktora – pre svega da li je strano pravno lice rezident zemlje sa kojom imamo zaključen međudržavni sporazum).

Suprotno od prethodnog, usluge za koje sa velikom izvesnošću možemo tvrditi da su pružene u inostranstvu su usluge pretovara, utovara i prevoza u inostranstvu (do granice Republike Srbije) ili usluge obuke zaposlenih koja je održana u inostranstvu.

Ipak, postoje i drugi slučajevi, u kojima će biti teže odrediti mesto pružanja usluge. Takve bi mogle biti konsultantske usluge. Ipak, treba voditi računa da kada ovakve usluge pruža strana firma, čiji ljudi se nalaze u inostranstvu i pružaju usluge bez prisustva u Srbiji, one se koriste na teritoriji Srbije, i po tom osnovu, oporezive su porezom po odbitku.

Usled nedostatka jasnog kriterijuma za razgraničenje spornih slučajeva, obveznici će sami procenjivati u svakom pojedinačnom slučaju da li se radi o oporezivim uslugama ili ne, odnosno da li će platiti porez iako nisu sigurno da obaveza plaćanja poreza postoji ili će rizikovati i postupati kao da se radi o neoporezivom prometu.

U svakom slučaju, za svaki konkretan primer treba proveriti ispunjenost svih uslova i elementa iz samog Zakona ali i međunarodnih ugovora, ukoliko su primenjivi, s obzirom da pored opštih pravila koje smo izneli u tekstu, postoje i drugi, posebni slučajevi koji odstupaju od osnovnih načela, a koje u ovom tekstu nismo obradili.

Оставите одговор

Ово веб место користи Акисмет како би смањило непожељне. Сазнајте како се ваши коментари обрађују.